U Muzeju Stare Hercegovine u Foči sinoć je otvorena izložba „Prebilovci“, autora Predraga Loza i Dragoslava Ilića, koja govori o stradanjima Srba u ovom hercegovačkom selu u vrijeme Nezavisne države Hrvatske.
U Prebilovcima je u vrijeme ustaške NDH stradalo 850 žitelja, koji su bačeni u Šurmanačku jamu, a o ovom zločinu se decenijama nije govorilo. Rodbina žrtava je krajem 1990. godine njihove kosti iz 12 jama nekadašnjeg stolačkog sreza, koje su godinama bile zabetonirane kako bi se sakrili zločini nad Prebilovčanima, izvadila kosti, oprala ih i prenijela u seoski dom u Prebilovcima. 1991.godine mošti ovih mučenika i mošti stradalih hercegovačkih Srba, iz drugih jama, položene su u kriptu Spomen Crkve Sabora Srpskih Svetitelja i Prebilovačkih mučenika u Prebilovcima. Spomen crkva je Spaljena u proteklom ratu i na njoj napravljeno smetljište.
Milenko Jahura, predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ iz Beograda potomak je Srba sa ovih prostora. U Prebilovcima mu je ubijena baka i njeno šestoro djece, a njegova majka je preživjela jer je pobjegla kako bi obezbijedila mlađoj braći i sestrama hranu i vodu. „Moja majka je bila zatvorena u logoru u selu Tasovčić kod Čapljine. Jednog jutra stražar u logoru im je rekao da malo izadju da udahnu vazduha. Ona je uspijela pobjeći preko ograde, do tetke u selo Tasovčić kako bi donijela hranu za mlađu braću i sestre. Baka joj nije dala da se vrati i tako je preživjela. Ostali iz logora su transportovani do Šurmanaca, gdje su bačeni u Šurmanačku jamu. Tu je stradala moja baka, koja je bila trudna i njeno petoro djece“, kaže Jahura.
Izložba „Prebilovci“ je jedan dokumentarno-faktografski pokušaj da se prikaže nikada do kraja izrečeno stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kaže istoričar Predrag Lozo, jedan od autora izložbe: „Ono što je karakteristično za Prebilovce je stradanje 850 žitelja, mahom žena i djece. Oni su bačeni u Šurmanačku jamu kod Međugorja, samo zato što su bili pravoslavci. Ovaj zločin nam pokazuje karakteristike Nezavisne države Hrvatske, jednog sistema koji se upregao da potpuno istrijebi Srbe sa svoje teritorije i to je školski primjer genocida. Karakteristika Prebilovaca je i ta što su u proteklom ratu ponovo spaljene kosti stradalih Prebilovčana koje su izvađene iz jama, paljenjem Spomen Crkve Sabora Srpskih Svetitelja i to su uradili nastavljači ideologije NDH“, zaključio je Lozo.
Izložba se sastoji od nekoliko stotina fotografija i dokumenata koji su sakupljani po porodničnim arhivima preživjelih Prebilovčana. Upravo je Milenko Jahura, čija je majka preživjela pokolj u Prebilovcima sakupio najviše materijalnih dokaza o ovom zločinu, koji su iskorišteni za izložbu, ali su i autori izložbe iz istorijskih izvora uspjeli prikupiti dio građe, kaže Dragoslav Ilić jedan od autora: „Fotografije smo sakupljali po sačuvanim porodičnim arhivima a najviše ih je sakupio Milenko Jahura. Mi smo prikupljali podatke od ljudi i iz nekih monografija i više od stotinu slika i dokumenata čini građu ove izložbe, svjedoči o stradanju Srba u Prebilovcima“, navodi Ilić.
Izložba „Prebilovci“ postavljena je u Foči nakon prikazivanja u Beogradu, Novom Sadu i Londonu. Direktor Muzeja Stare Hercegovine Branka Dragičević smatra da je ona veoma značajna jer svjedoči o stradanju našeg naroda: „Pozivam sve sugrađane da pogledaju ovu izložbu. Smatram da je bitna jer svjedoči o stradanju našeg naroda na jednom prostoru. Ne smijemo zaboraviti svoju istoriju jer narod koji zaboravlja svoju istoriju ona mu se ponavlja. Mi moramo gajiti kulturu sjećanja i ne dozvoliti da se ikada više ovakvi zločini ponove“, navela je Dragičevićeva.
Izložba „Prebilovci“ došla je u Foču putem saradnje sa Udruženjem građana „Jadovno“, a u Muzeju Stare Hercegovine biće otvorena do kraja juna.
