Doktor Risto Jeremić-od jednostavnog Fočaka do jedinstvene istorijske ličnosti

Osim što odnedavno sija u novom ruhu, Muzej Stara Hercegovina u Foči bilježi sve veću posjetu domaćih i stranih turista širom svijeta, a u posljednje vrijeme na stotine posjetilaca oduševljava se izložbom o prvom akademiku i hirurgu sa ovih prostora doktoru Ristu Jeremiću. Iako jedna od najmlađih i još nedovršenih muzejskih izložbi, za kratko vrijeme postala je nezaobilazna svim generacijama koje su ovog srpskog intelektualca otrgle iz zaborava, kojem je bio nemarno prepušten decenijama unazad.

Risto Jeremić još jedan je blistavi um koji pripada društvu srpske inteligencije koja je stvarala u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. vijeka. Jedan je od pionira istorije medicine i prvi čovjek iz BiH koji je stigao do zvanja akademika i hirurga. Među inicijatorima i osnivačima je Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva „Prosvjeta“, a potom predsjednik njenog Glavnog odbora. U Foči je 1893. godine osnovao prvo gimnastičko društvo, a zatim i Trezvenjačko društvo “Pobratimstvo”. Medicinski fakultet završio je u Gracu i bio je prvi Fočak koji je imao visoko stručno obrazovanje. Autor je petnaest knjiga, uglavnom iz istorije zdravstvene kulture u jugoslovenskim zemljama i više od šezdeset naučnih i stručnih radova iz raznih oblasti. Bio je direktor Zemaljske bolnice u Sarajevu, član SANU i počasni doktor Beogradskog univerziteta. Istoričari o njemu govore sa velikim pijetetom. Među njima i istoričar Muzeja Stara Hercegovina Danko Mihajlović:

-Rođen je u Foči 1869. godine. Kao nacionalna ličnost i slobodouman čovjek bio je osuđen na veleizdajničkim procesima koje je Austrougarska monarhija organizovala prema viđenijim Srbima. Tri godine je ležao po različitim kazamatima, na pritisak svjetske javnosti, pomilovao ga je car Karlo tokom 1917.godine. Bio je doktor državne bolnice u Sarajevu, najznačnije zdravstvene ustanove tog vremena u BiH, nakon čega odlazi na čelo Sanitetske službe željeznica Jugoslavije u tu ostaje do 1934.godine. Učestvovao je kao ljekar dobrovoljac u Balkanskom ratu. Postao je počasni doktor Beogradskog univerziteta, bio je počasni predsjednik Sekcije za istoriju medicine i farmacije Srpskog lekarskog društva i nosilac brojnih drugih odlikovanja-navodi Mihajlović.

Dugačak je spisak Jeremićevih društvenih zasluga i uspjeha. Za razliku od drugih, rastao je-od jednostavnog Fočaka do jedinstvene istorijske ličnosti:

-Doktor Jeremić preminuo je u Mostaru 1952.godine. Danas nema među živima njegovih direktnih potomaka. Njegovi sinovi odselili su se u Ameriku, njegovo potomstvo nije boravilo u ovim krajevima, a sjećanje na njega se polako gubilo-ističe Mihajlović.

I zaista, pored svih njegovih zasluga od kojih je Foča osjetila koristi, velikan Risto Jeremić, pao je u zaborav. Njegovo ime, djela, značaj, spominjani su katkad u kulturnim krugovima. Političke i društvene okolnosti, nacionalno selektivno pamćenje i duhovna klonulost zapečatile su Jeremića među hladne muzejske zidove i ladice. No, kako svjetlost, bez obzira na količinu tame neminovno uvijek zasija, tako je rukovodstvo Muzeja u Foči otvorilo ladice i vrijedno radeći napravili prvu izložbu o Ristu Jeremiću. Njegov kutak u najznačajnijoj kulturnoj ustanovi luča je osvješćivanja misli i društvenog uvjerenja.

-Izložba je za sada manjeg formata, sadrži panoe koji predstavljaju njegovu biografiju, zatim lične predmete, pisma dok je bio u zatvoru, dnevnike, dopise od patrijarha srpskog i drugih važnih ličnosti. Nama je drago što smo je napravili, plan nam je da je proširimo u narednom periodu. Ogromno je interesovanje i mladih i stranaca za ovu izložbu, za lik i djelo Rista Jeremića, koji nas je zadužio da njegujemo uspomene na njega i sve ono što nam je ostavio prenosimo na buduća pokoljenja-ističe Branka Dragičević, direktorica Muzeja Stara Hercegovina u Foči.

Risto Jeremić, bez sumnje je znamenita nacionalna ličnost koja je zadužila srpski narod. Zaslužio je vječnu slavu i nezaobilazno pominjanje koju nikakve sujete, politike ni prohujali vjekovi ne mogu da izbrišu. Njegovu čestitost najbolјe karakteriše činjenica da nikada nije dozvolio porodici da se vozi u bolničkom, njemu dodijeljenom fijakeru. Smatrao je da se vozilo upotrebljava samo u službenim poslovima, i on lično nikada vozilom nije htio otići u grad, ako nije išao službenim poslom. Današnje vrijeme nasmijalo bi se se Ristu Jeremiću. Spasava nas činjenica da je ipak neko naše vrijeme imalo ovakve lјude.