U čast vijeka od pobjede u Velikom ratu oglašavaju se zvona u Beogradu i Srpskoj Sparti
11.11.2018 | 00:00
Povodom sto godina od primirja u Prvom svjetskom ratu, danas će se oglasiti zvona sa Hrama Svetog Save u Beogradu i to na prijedlog ambasadora Velike Britanije i Njemačke, a zazvoniće i svi pravoslavni hramovi u Crnoj Gori. Patrijarh srpski Irinej dao je blagoslov da se danas oglase zvona u Spomen hramu Svetog Save na Vračaru povodom obilježavanja Dana primirja u Prvom svjetskom ratu. Iz pres-službe Srpske pravoslavne crkve saopšteno je da je srpski narod u Prvom svjetskom ratu, čvrsto stojeći na strani saveznika, podnio veliku žrtvu u odbrani slobode koju vijekovima skupo plaća. Zvona sa hrama Svetog Save u čast Dana primirja oglasiće se u 12.30 časova. U saopštenju se dodaje da je patrijarh Irinej donio ovu odluku na prijedlog ambasadora Velike Britanije u Srbiji Denisa Kifa i ambasadora NJemačke Tomasa Šiba. Мitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije dao je blagoslov da se danas oglase zvona sa svih hramova Mitropolije povodom 100 godina od pobjede u Prvom svjetskom ratu. Zvona će se oglasiti u 12.30 časova u čast svih koji su položili živote braneći slobodu, čast i otačastvo. "Narod sa Cera, Kolubare i Mojkovca, koji je dotakao adske dubine prolazeći albansku golgotu, vaskrsao je preko Krfa i Kajmakčalana i zauvijek svoje ime zlatnim slovima upisao u istoriju", saopšteno je iz Mitropolije. Srbija u ratu izgubila gotovo trećinu stanovništva Prvi svjetski rat trajao je od 1914. do 1918. godine, a u njemu su učestvovale 32 nacije. Iako je po opsegu bio svjetski, uglavnom se vodio na evropskom tlu. Završio je potpuno novom teritorijalnom podjelom i promjenom političke slike Evrope, u kojoj su nestala Austrougarsko, Otomansko i Njemačko carstvo, a u Rusiji se rodila revolucija. Sile Antante potpisale su primirje sa Njemačkom 11. novembra 1918. godine u 11.00 časova, u željezničkom vagonu kod francuskog grada Kompijena i time okončale Prvi svjetski rat.
Primirje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine.
Zaraćene strane u Prvom svjetskom ratu mobilisale su oko 70 miliona vojnika, a, prema nekim procjenama, stradalo je približno 20 miliona ljudi.
Prvi svjetski rat Srbiju je svrstao u red zaslužnih, herojskih i pobjedničkih zemalja u jednom od najvećih ratnih sukoba u istoriji čovječanstva.
Srbija je, kao sila pobjednica, izgubila 1.247.000 ljudi u Prvom svjetskom ratu, a srpski narod je proporcionalno broju stanovnika bio jedan od dva najstradalnija izgubivši 60 odsto vojno sposobnih muškaraca.
Srpska vojska ostvarila je teške i sjajne pobjede, i bila je jedina vojska na svijetu čija nijedna pukovska ratna zastava nije pala u neprijateljske ruke.
Srpske pobjede na Ceru i Kolubari 1914. godine, herojska i natčovječna odbrana Beograda i cijele zemlje 1915, Albanska golgota 1915-1916, boravak srpske vojske na Krfu ostrvu spasa, zatim i Vido ostrvo smrti, borba i proboj Solunskog fronta, oslobođenje Srbije, kao i značaj i uloga srpskog dobrovoljačkog pokreta u ovom ratu, trebalo bi da budu duboko urezani u kolektivno pamćenje srpskog naroda.
Velika pobjeda srpske vojske nije samo donijela slobodu Srbiji od austrougarske okupacije, već je donijela i slobodu svim južnoslovenskim narodima nakon vijekova okupacije pod Turcima i Austrougarima.
Kako su Srbe- gospodare svojih njiva, opisali saveznici i neprijatelji
Srpske junake Velikog rata najbolje je opisao francuski maršal Franše d'Epere:
"Ko su ti junaci koji mogu da se podiče da su zaslužili jedno od najvećih odlikovanja na svijetu? To su seljaci, skoro svi, to su Srbi tvrdi na muci, trezveni, skromni, nesalomivi, to su ljudi slobodni, gordi, na svoju rasu i gospodari svojih njiva", napisao je čuveni francuski vojskovođa.
Čak i njemački feldmaršal August fon Makenzen nije štedio riječi hvale za srpsku vojsku, protiv koje se borio. "Srbe upoznasmo kao valjane neprijatelje. Ja sam ih smatrao i smatram ih i sada kao vojnički najjače od svih naših neprijatelja. Zadovoljni sa malo, dovitljivi, lukavi, veoma pokretljivi, dobro naoružani, bogato snabdjeveni municijom, vješti u korišćenju zemljišta, vrlo dobro vođeni mržnjom i oduševljeno zagrijani za borbu, oni su nam zadali mnogo više teškoća nego Rusi, Rumuni i Italijani", rekao je on.Новинар: Игор
Преузимање дијелова текста или текста у цјелини је дозвољено, али уз обавезно навођење извора и уз постављање линка на www.radiofoca.com
