Pri kraju projekat „Ruka ruci III“, traže se sredstva za novi

Edukativna radionica u sklopu projekta Ruka ruci III održana je danas u Foči na temu „Dorada, prerada, pakovanje, dizajn, certifikacija, brendiranje, ambalaža i tržište proizvoda od povrća, jagodičastog voća i gljiva“.  

I u ovogodišnji projekat Ruka ruci III uključeno je po 15 poljoprivrednika iz naše opštine i susjedne Ustikoline koji se bave uzgojem voća, povrća i gljiva u zatvorenom prostoru.

Nedjeljka Kostović već deset godina bavi se proizvodnjom paprika i paradajza u plasteniku površine 150 metara kvadratnih na imanju pored rijeke Koline u Ustikolini. Do sada je radila sama i oslanjala se na sopstveno znanje. Kaže sa su joj nova znanja sa ovih radionica dobro došla.  Istog je mišljenja Suvada Bećirbašić iz Ustikoline koja godinama u tri plastenika u Filipovićima sadi paprike a uzgaja i maline.

Edukacije, razmjena mišljenja i iskustava, osnovne su aktivnosti projekta. Medjutim, poljoprivrednike očukuju i grantovi, kaže Lejla Brulić predsjednica Udruženja za pomoć i razvoj Hajde iz Sarajeva. „ Radi se o pasterizatoru i sistemu za navodnjavanje „kap po kap“, ukoliko to korisnicima treba. Imamo i drugu varijantu, gdje umjesto sistema za navodnjavanje mogu dobiti kazan za preradu“, ističe Brulićeva.

Projekat Ruka ruci III završava se u oktobru. Ovaj i prethodna dva, koja su imala su za cilj da ojačaju proizvodnju voća i povrća, na otvorenom i zatvorenom prostoru, finansirala je amabasada SAD u BiH, uz sufinansiranje opština uključenih u projekat. Za četvrti projekat traže se sredstva. „Nadamo se da će se naći donator za nastavak projekta jer nam se čini da smo postigli dobre rezultate“, navodi Brulićeva.

Jedan od predavača na današnjoj radionici Nezir Tanović profesor sa Agromediteranskog fakulteta iz Mostara kaže da intenzivna, dvanaestomjesečna  proizvodnja u zatvorenom prostoru na malim površinama na našem prostoru,  ima perspektivu.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH govore da se u BiH uveze 80 odsto voća i povrća koje gradjani kupuju na pijačnim tezgama i trgovinama, a da uvozimo najviše iz Kine. Profesor Tanović kaže da je to proizvod dugogodišnje nekonzistentne politike prema agrarnoj proizvodnji.

Tanović tvrdi da prostor oko gornjeg toka rijeke Drine ima idealne preduslove za stočarstvo, granu koja predstavlja motor razvoja poljoprivrede svake zemlje jer ništa bolje ne može uvezati poljoprivredu kao  proizvodnja mlijeka i mesa. Druge kulture, prema njegovom mišljenju,  nisu sekundarne i izdvaja proizvodnju jagodičastog voća, prvenstveno zbog plasmana i izvoza.