MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI: ČUVAMO LI SRPSKI JEZIK!?

Pismenost je preduslov za učenje i širenje znanja, vještina, stavova i vrijednosti u održivim društvima, saopštile su UN povodom današnjeg Međunarodnog dana pismenosti. Prema istraživanju UNESKO-a u gradovima u BiH funkcionalno je nepismena čak trećina ljudi, dok na selu taj broj iznosi i 70 odsto, a pretpostavlja se da ima čak 15 odsto potpuno nepismenih. Dok se nižu različita istraživanja o ovoj temi, izostaju konkretne mjere za opismenjavanje stanovništva, ali i očuvanje jezika i pisma.

 Prepoznavanje slova i njihovo korištenje nije dovoljno da bi se danas neko smatrao pismenim, funkcionalna pismenost je imperativ u 21. vijeku. Ono što ne zavisi od toga u kom smo vijeku, a još jedan je imperativ jeste očuvanje jezika i pisma. Samo tako će se očuvati i srpski narod na ovim prostorima.

Rat za Srpski jezik i pravopis od čuvenog Đure Daničića kao da nije ni prestao do danas. Možda bi se samo trebao nazvati borbom ili čak zaštitom jezika, ne samo od drugih nego i od samih sebe. Srpski jezik, u svojoj bogatoj istoriji, prolazio je kroz različite krize, ali vjerovatno nikada nije bio u krizi kao danas, ocjena je brojnih poznatih lingvista. Koliko smo pismeni i koliko čuvamo Srpski jezik, ocjenjuju i građani Foče.

-Vrlo malo čuvamo jezik, velika je problematika u uređenju države, od političara, oni su bitni u tom osvješćivanju i sprovođenju zakona, a mi smo ovako nemarni kao narod-smatra Vanja Zdravković.

Tihomir Blagojević smatra da se srpki jezik ipak njeguje.

-Srbin treba da ostane Srbin, kako bi drugačije opstao, pa tako i naš jezik jedino opstaje-kaže Blagojević.

Sa druge strane Fočak Žarko Vuković smatra da se jezik vrlo malo čuva.

-Vidite ove reklame sve su na nekom drugom jeziku, pismo je drugo, nije ćirilica, ne čuvamo jezik nimalo, a ne vodimo računamo ni u izražavanju-kaže Vuković.

-Ne razumijem ovu BiH, ne znaš ni šta ko hoće, evo traže sad bosanski jezik, htjeli su prvo kao bošnjački, velika gužva oko jezika koji svi razumijemo-mišljenja je većina starijih Fočaka.

Od Donjeg do Gornjeg Polja, od Trebinja do Banjaluke, od juga do sjevera zemlje, nazivi lokala i firmi, ispisani su latinicom, na nekom stranom jeziku, najčešće engleskom. Poplavu stranih riječi donijela je i masovna upotreba interneta, društvenih mreža, gledanje stranih serija i “rijaliti i šou” programa. Evo i mi smo upravo upotrijebili stranu riječ. Zašto nam je to potrebno:

-Sve više koristimo strane izraze, latinicu, ne tražimo adekvatne sinonime u našem jeziku. To činimo svakodnevno, a upravo to nas odvlači od onog našeh iskonskog. Vratimo se našoj vjeri, kroz nju se ovijek opismenjavalo i duhovno bogatilo-ohrabruje stav studenta PBF “Sveti Vasilije Ostroški” koga smo zatekli na ulicama Foče.

-Mi smo prije bili čisti, sada se sve ubacuje, miješamo izraze. Ima tu i pomodarstva-smatraju Fočaci.

-Pa gledaš Farmu, tamo svi psuju, iskrivljuju jezik, normalno da to ulazi u uši gledalaca i krenu da to svjesno ili nesvjesno koriste-odgovaraju nam mladi.

- Previše je Zapad ušao u naše društvo da bi se moglo nešto promijeniti-čulo se i ovakvo mišljenje.

Bez odgovora struke!

Zapad ili ne, hamletovsko je pitanje. Mi smo neke od odgovora pokušali da potražimo kod profesora Srpskog jezika i književnosti u Srenjoškolskom centru u Foči. Nažalost nismo ih dobili jer je ova akademska javnost zauzeta, kako su nam rekli, nekim drugim obavezama. Nadamo se da su u listu svojih obaveza uvrstili i očuvanje srpskog jezika!